HomeHome  SDManija portalSDManija portal  CalendarCalendar  GalleryGallery  FAQ/УпутствоFAQ/Упутство  ТражиТражи  Листа члановаЛиста чланова  Корисничке групеКорисничке групе  Региструј сеРегиструј се  Приступи  
web counter
Тражи
 
 

Display results as :
 
Rechercher Advanced Search
Navigation
 Portal
 Индекс
 Листа чланова
 Профил
 FAQ/Упутство
 Тражи
Affiliates
free forum

December 2016
MonTueWedThuFriSatSun
   1234
567891011
12131415161718
19202122232425
262728293031 
CalendarCalendar
Oglasi

adhitz

 

Guliverova putovanja - Put u Liliput Džonatan Svift

Погледај предходну тему Погледај следећу тему Go down 
Аутор Порука
Admin
Admin
Admin


Број порука : 903
Points : 4638
Reputation : 94
Join date : 07.06.2009
Age : 26
Локација : Smederevo

ПорукаНаслов: Guliverova putovanja - Put u Liliput Džonatan Svift   2/7/2009, 10:17



Beleška o piscu:

Džonatan Svift (rođen 30. novembar 1667, umro 19. oktobar 1745) je bio irski književnik, satiričar, pisac pamfleta. Čuven je po delu "Guliverova putovanja". Sva svoja dela je objavljivao pod pseudonimima ili anonimno. Poznat je i kao majstor dva oblika satire.

Mladost

Rođen je u Dablinu kao drugo dete Džonatana i Abigeil Erik Svift. Otac mu je rođen u Irskoj, a majka u Engleskoj. Otac mu je umro sedam meseci pre njegova rođenja. O njegovom detinjstvu se malo zna, a činjenice o njemu su člesto kontradiktorne. Veruje se da mu se majka vratila u Englesku još dok je Džonatan bio jako mlad. Ostavila je Džonatana kod familije svoga oca. O mladom Jonatanu se najviše brinuo njegov ujak Godvin. Godvin je poslao Džonatana u Kilkeni gimnaziju zajedno sa rođacima. Bila je to gimnazija koju je pohađao i filozof Džordž Berkli.
Džonatan Svift u Triniti koledžu

Od 1682 studirao je na Triniti koledžu u Dablinu, na kome je diplomirao 1686. Dok je spremao magistraturu politički nemiri u Irskoj prisilili su ga da ode u Englesku. Majka mu je pomogla da dobije položaj sekretara i ličnog pomoćnika Ser Vilijama Templa na Mur Parku. Vilijama Templ je bio diplomat, koji je bio zaslužan za Trojnu Alijansu 1668. Templ je otišao u penziju i na svom imanju je gajio baštu i pisao memoare. Svift je zadobio Templovo poverenjee pa je bio upoznat sa stvarima velikoga značaja. Nakon tri godine službe Templ je Svifta predstavio kralju Vilijamu III od Engleske. Slao ga je u London da urgira kod kralja da prihvati zakon za trojni parlament.

Tokom boravka kod Templa upoznao je Ester Džonson, tada osmogodišnju devojčicu, koja je bila ćerka jednoga od slugu. Bila je bez oca, a Svift je bio njen tutor i mentor. dao joj je nadimak Stela, a njih dvoje su čitav život bili u bliskim odnosima.

Svift je 1690. napustio Templa i otišao je u Irsku zbog zdravlja. nakon godinu dana vratio se u Mur Park. Svift je celi život patio od Menijerove bolesti. Za vreme drugoga boravka kod Templa magistrirao je 1692. u Hertford koledžu na univerzitetu Oksford. Očajnički je pokušavao da nađe bolji posao, pa je uz Templovu pomoć postao sveštenik Irske crkve, a 1694. dobio je parohiju u diocenozi Konor u Kilrutu. Izgleda da je Svift tu bio izolovan u maloj udaljenoj zajednici, daleko od centara moći i uticaja. Dok je bio u Kilrutu bio je u romantičnoj vezi sa Džejn Varing. U jednom pismu nudio joj je brak i rekao je da će napustiti Irsku, ako ga odbije. Izgleda da ga je odbila, jer se Svift vratio u Englesku i ponovo je bio u službi kod Templa 1696. Tu je ostao do Templove smrti. Templu je pripremao memoare. tokom toga vremena napisao je satiru, koja je bila kritika Templovoga eseja. Satiru je publikovao tek 1704.

Templ je umro 1699. Svift je ostao kratko u Engleskoj da završi Templove memoare možda se nadajući da će neko priznati njegov rad i ponuditi mu odgovarajuće zaposlenje u Engleskoj. Međutim pojedini Templovi prijatelji i rodbina su zamrzili Svifta, jer se u memoarima našlo indiskretnih detalja, koji su im smetali. Neuspešno je pokušao da nađe zaposlenje kod kralja. Dobio je ponudu da bude sekretar i i kapelan erla od Berklija, jednoga od vrhovnih sudija Irske. Kada je doputavao do Irske to mesto je već bilo popunjeno. Međutim radio je kao kapelan u larakoru, ageru i Dablinu. Kao kapelan erla Berklija većinu vremena je proveo u Dablinu i često je putovao u London. Napisao je 1701 politički pamflet.

Pisac

Svift je 1702. doktorirao na Triniti koledžu u Dablinu. Za vreme poseta Londonu Svift je objavio dve knjige "A tale of a Tub" "The Battle of the Books" i počeo je sticati ugled kao pisac. Upoznao se tada i postao prijatelj sa Aleksandrom Popom, Džonom Gejom i Džonom Arbutnotom.

Svift je tih godina postao politički aktivan. Od 1707. do 1709, a opet 1710. Svift je bio u Londonu. Neuspešno se tada zalagao kod vigovske administracije u ime irskoga klera oko jednoga vlasničkoga problema. Torijevci, koji su bili u opoziciji pokazali su više razumevanja za njegove zahteve. Torijevci su kad su došli na vlast 1710. Svifta regrutovali da bude urednik Egzamajnera. Svift je 1711. objavio politički pamflet "Ponašanje saveznika", u kome je napao vigovsku vlast zbog njihove nesposobnosti da završi dugi rat sa Francuskom. Torijevci su vodili tajne razgovore sa Francuzima i ti razgovori su doveli do Utreškog mira 1713, kojim je završen Rat za špansko nasleđe.

Džonatan Svift je bio deo unutrašnjeg kruga torijevske vlasti i često je bio posrednik u unutrašnjim sporovima između ministra vanjskih poslova i ministra finansija i premijera. Svađa dvojice ključnih torijevskih vođa rezultovala je ostavkom premijera Roberta Harlija. Kada je umrlo kraljica Ana, a na vlast došao kralj Džordž I vogovci su se vratili na vlast, a vođama torijevaca je suđeno jer su vodili tajne pregovore sa Francuzima.

Zrelost

Pred pad torijevske vlasti Svift se nadao da će ga nagraditi unosnim crkvenim položajem u Engleskoj. Međutim kraljica Ana nije obožavala Svifta, pa je sprečila te namere. Najbolje što su mu mogli osigurati bio je položaj dekana Sent Patrika u Dablinu. Kada su se vigovci vratili na vlast za Svifta nije bilo druge nego da ode u Irsku. Kada se vratio u Irsku iskoristio je svoju sklonost pamfletima i podržao je irsku stvar, tako da je dobio status irskoga patriote.

Tih godina započeo je i svoje remek delo "Guliverova putovanja". Veliki deo materijala oslikavao je politička iskustva. Epizoda kada Guliver gasi požar na palati Liliputanaca urinirajući na palatu predstavlja metaforu torijevskoga nezakonitoga mirovnoga ugovora, kojim su napravili dobro delo na nesretan način. Dugo je odlagao put u London i konačno je 1726. otputovao u London sa svojim delom "Guliverova putovanja". Odseo je kod prijatelja Aleksandra Popa. Džon Gej i Džon Arbutnot su mu pomogli da anonimno štampa delo. Prvo je odštampano 1726. i odmah je postglo veliki uspeh. Štampano je još dva puta te godine i još jednom početkom 1727. Francuski, nemački i holandski prevodi su se pojavili 1727. Ilegalno je štampano na irskom 1727.

Svift se 1727. vratio u Englesku i odseo je ponovo kod Aleksandra Popa. Poseta je bila kratka, jer je dobio poruku da ester Džonson umire, pa se zbog toga vratio kući. Umrla je januara 1728. Svift je umro 19. oktobra 1745. Sahranjen je pored Ester Džonson.

Eseji, trakti, pamfleti, članci
* "A Meditation upon a Broomstick" (1703-1710): Full text: Blackmask

* "A Critical Essay upon the Faculties of the Mind" (1707-1711)

* The Bickerstaff-Partridge Papers (1708-1709): Full text: U of Adelaide

* "An Argument against Abolishing Christianity" (1708-1711): Full text: U of Adelaide

* The Intelligencer (with Thomas Sheridan) (1710-????): Text: Project Gutenberg

* The Examiner (1710): Texts: Ourcivilisation.com, Project Gutenberg

* "A Proposal for Correcting, Improving and Ascertaining the English Tongue" (1712): Full texts: Jack Lynch, U of Virginia

* "On the Conduct of the Allies" (1713)

* "Hints Toward an Essay on Conversation" (1713): Full text: Bartleby.com

* "A Letter to a Young Gentleman, Lately Entered into Holy Orders" (1720)

* "A Letter of Advice to a Young Poet" (1721): Full text: Bartleby.com

* The Drapier's Letters (1724, 1725): Full text: Project Gutenberg

* "Bon Mots de Stella" (1726): a curiously irrelevant appendix to "Gulliver's Travels"

* "An Essay on the Fates of Clergymen": Full text: JaffeBros

* "A Treatise on Good Manners and Good Breeding": Full text: Bartleby.com

* "On the Death of Esther Johnson": Full text: Bartleby.com

* "An Essay On Modern Education": Full text: JaffeBros

Poeme
Ilustracija iz 1850.

* "Ode to the Athenian Society" 1692 (first published work)

* Poems of Jonathan Swift, D.D. Texts at Project Gutenberg: Volume One, Volume Two

* "Baucis and Philemon" (1706-1709): Full text: Blackmask

* "A Description of the Morning" (1709): Full annotated text: U of Toronto; Another text: U of Virginia

* "A Description of a City Shower" (1710): Full text: U of Virginia

* "Cadenus and Vanessa" (1713): Full text: Blackmask

* "Phillis, or, the Progress of Love" (1719): Full text: theotherpages.org

* Stella's birthday poems:
o 1719. Full annotated text: U of Toronto
o 1720. Full text: U of Virginia
o 1727. Full text: U of Toronto

* "The Progress of Beauty" (1719-1720): Full text: OurCivilisation.com

* "The Progress of Poetry" (1720): Full text: theotherpages.org

* "A Satirical Elegy on the Death of a Late Famous General" (1722): Full text: U of Toronto

* "To Quilca, a Country House not in Good Repair" (1725): Full text: U of Toronto

* "Advice to the Grub Street Verse-writers" (1726): Full text: U of Toronto

* "The Furniture of a Woman's Mind" (1727)

* "On a Very Old Glass" (1728): Full text: Gosford.co.uk

* "A Pastoral Dialogue" (1729): Full text: Gosford.co.uk

* "The Grand Question debated Whether Hamilton's Bawn should be turned into a Barrack or a Malt House" (1729): Full text: Gosford.co.uk

* "On Stephen Duck, the Thresher and Favourite Poet" (1730): Full text: U of Toronto

* "Death and Daphne" (1730): Full text: OurCivilisation.com

* "The Place of the Damn'd" (1731): Full text

* "A Beautiful Young Nymph Going to Bed" (1731): Full annotated text: Jack Lynch; Another text: U of Virginia

* "Strephon and Chloe" (1731): Full annotated text: Jack Lynch; Another text: U of Virginia

* "Helter Skelter" (1731): Full text: OurCivilisation.com

* "Cassinus and Peter: A Tragical Elegy" (1731): Full annotated text: Jack Lynch

* "The Day of Judgment" (1731): Full text

* "Verses on the Death of Dr. Swift, D.S.P.D." (1731-1732): Full annotated texts: Jack Lynch, U of Toronto; Non-annotated text:: U of Virginia

* "An Epistle To A Lady" (1732): Full text: OurCivilisation.com

* "The Beasts' Confession to the Priest" (1732): Full annotated text: U of Toronto

* "The Lady's Dressing Room" (1732): Full annotated text: Jack Lynch

* "On Poetry: A Rhapsody" (1733)

* "The Puppet Show" Full text: Worldwideschool.org

* "The Logicians Refuted" Full text: Worldwideschool.org

Pisma, lične beleške

* "When I Come to Be Old" — Swift's resolutions. (1699): Full text: JaffeBros

* The Journal to Stella (1710-1713): Full text: U of Adelaide; Extracts: OurCivilisation.com

* Letters:
o Selected Letters: JaffeBros
o To Oxford and Pope: OurCivilisation.com

Molitve [uredi]

* Three Sermons and Three Prayers. Full text: U of Adelaide, Project Gutenberg

* Three Sermons: I. on mutual subjection. II. on conscience. III. on the trinity. Text: Project Gutenberg

* Writings on Religion and the Church. Text at Project Gutenberg: Volume One, Volume Two

* "The First He Wrote Oct. 17, 1727." Full text: Worldwideschool.org

* "The Second Prayer Was Written Nov. 6, 1727." Full text: Worldwideschool.org

Razno [uredi]

* Directions to Servants (1731):: Extracts: OurCivilisation.com
* A Complete Collection of Genteel and Ingenious Conversation (1731)
* "Thoughts on Various Subjects." Full text: U of Adelaide
* Historical Writings: Project Gutenberg
* Swift Quotations: JaffeBros — many choice, well-documented Swift quotations here
* Swift quotes at Bartleby: Bartleby.com — 59 quotations, with notes

Biografski izvori

* Samuel Johnson's Life of Swift: JaffeBros. From his Lives of the Poets.

* William Makepeace Thackeray's influential vitriolic biography: JaffeBros. From his English Humourists of The Eighteenth Century.

* Bullitt, John M. Jonathan Swift and the Anatomy of Satire: A Study of Satiric Technique. Cambridge: Harvard U P, 1953.

* Jae Num Lee "Swift and Scatological Satire" UNIVERSITY OF NEW MEXICO PRESS 1971 ISBN 0826301967 jstor review
* Lee, Jae Num. "Scatology in Continental Satirical Writings from Aristophanes to Rabelais" and "English Scatological Writings from Skelton to Pope." Swift and Scatological Satire. Albuquerque: U of New Mexico P, 1971. 7-22; 23-53.
* Susan Gubar "The Female Monster in Augustan Satire" Signs, Vol. 3, No. 2 (Winter, 1977), pp. 380-394

* Many other sources are listed here.
Назад на врх Go down
Погледај профил корисника http://sdmanija.forumotion.com
Admin
Admin
Admin


Број порука : 903
Points : 4638
Reputation : 94
Join date : 07.06.2009
Age : 26
Локација : Smederevo

ПорукаНаслов: Re: Guliverova putovanja - Put u Liliput Džonatan Svift   2/7/2009, 10:19

Vrsta djela: Putopisni pustolovni roman

Vrijeme radnje: Krajem XVII. st. (1699/1700. god. )

Mjesto radnje: Liliput i Blefuscu

Tema: Odnos čovjeka i patuljka

Opisi: Nasukavanje u Lilliput – Dne 5. studenog, kad u onim krajevima počinje ljeto, u gustoj magli opazi kormilar hrid na pedeset sežanja od broda; ali je vjetar bio tako jak da nas je natjerao ravno na nju, i brod nam se razbije. Nas šestorica spustimo čamac i uspijemo nekako da se otisnemo od broda i od hridine.

Krajolik kod starog hrama – Kraj oko mene učinio mi se samim vrtom, a ograđene njive, ponajviše po četrdeset četvornih stopa, nalikuju na same cvjetne lijehe. Te su njive izmiješane sa šumama od pol stanga, a najviše je drveće, koliko sam mogao rasuditi, visoko sedam stopa.

jedna njihova igra – Ima još jedna zabava, koja se prikazuje jedino pred carem i caricom i ministrom predsjednikom, u osobitim zgodama. Car polaže na stol tri tanka svilena konca, duga šest palaca; jedan je modar, drugi crven, treći zelen. Ti se konci određuju za nagrade onima koje car izvoli odlikovati osobitim znakom svoje milost. Ceremonija se izvršava u svečanoj dvorani njegova veličanstva, gdje se kandidati moraju podvrći ispitu o svojoj vještini, koja je posve drugačija nego pređašnja, i takva da ni izdaleka sličnu nisam vidio ni u kojoj drugoj zemlji u novom ili starom svijetu.

grad Mildendo – Tavanski prozori i kućna sljemena bijahu tako načičkani gledaocima te sam mislio da još nikad nisam vidio napučenije mjesto. Grad je prava četvorina, jer svaka je strana zida duga pet stotina stopa. Dvije velike ceste što unakrst presijacaju grad i dijele ga na četiri četvrtine, široke su pet stopa. Uličice i prolazi, u koje nisam mogao ulaziti, nego sam ih samo razgledao kako sam prolazio, široki su dvanaest do osamnaest palaca. U gradu se može smjestiti pet stotina tisuća duša; kuće imaju od tri do pet katova; tržišta i dućani obilno su opskrbljeni.

careva palača – Vanjsko je dvorište četvorina od četrdeset stopa te obuhvaća dva druga dvorišta: u unutarnjem su dvorištu kraljevske odaje, koje sam jako želio da vidim, ali sam razabrao da je to vanredno teško; jer velike kapije iz jedne četvorine u drugu samo su osamnaest palaca visoke i sedam palaca šitroke. No zgrade u vanjskom dvorištu u najmanju su ruku pet stopa visoke, pa ih ne bih mogao prekoračiti a da ih silno ne oštetim, premda su zidovi čvrsto građeni od klesana kamena četiri palaca debeli.

Karakterizacija: Guliver – Guliver dolazi iz jedne obitelji koja se nastanila u Londonu. Bio je treći od pet sinova. Sa četrnaest godina išao je Cambridge, u Emanuel College. Izučavao je navigaciju, matematiku i druge znanosti koje su mu poslije trebale. Sreća ga je služila i u najgorim slučajeviman kao kada se spašavao nakon što je brod lupio o hridinu i razbio se, a on je rekao:“Što se zbilo s mojim drugovima u čamcu, ne znam kazati; ali sudim da su svi zaglavili. Ja sam pak plivao nasreću, a vjetar i struja gonili me naprijed. ” Spasio se, ali su ga zarobili patuljci Liliputanci. Dali su mu jesti i piti, a on je obećao da im neće ništa učiniti. “Priznaje, često ga je snalazila napast, dok su mu gore – dolje hodali po tijelu, da zgrabi prvu čterdesetoricu i tresne s njima o pod... ”, ali ga je pekla savjest jer je vrlo pošten i drži obećanja. Liliputanci su dobro postupali s njim i dali mu slobodu. Postavili su mu uvjete za slobodu, a on ih je “potpisao sve s velikim veseljem. ” Pošto je vrlo volio čitati i učiti, a dobro je pamtio brzo je naučio Liliputanski. Njegovu dosjetljivost pokazao je kad je uspio ugasiti požar – mokraćom. Vedra su bila premala da bi Liliputanci uspjeli ugasiti požar, a Guliver se jednostavno – pomokrio. Njegova dobrota i poštenje nije dobro prošlo jer je kraljeva pohlepa rasla te je htio više. Pomagao je Liliputancima u ratovanju s Blefuščanima (ukrao im ratne brodove), a kralj je htio potpunu pobjedu na što Guliver nije pristao jer je pravedan i ne želi se mješati u političke probleme dvaju država. Nakon osuđenja saznajemo da se čak i u njemu može pojaviti strah od malih ljudi, pa bježi u Blefuscu od kuda se vraća doma.

O djelu: Djelo je vrlo zanimljivo, ali ima po mojem zvani “Kraljević i prosjak kompleks” – previše opisa. Da se pisac usredotočio na događaj djelo bi bilo zanimljivije. Isto tako želio bih reči da je u djelu mjestimice problem kao i u “Robinsonu Crusoeu” odnosno pisac spominje neke stvari pa kaže da će o njima poslije govoriti i to dovodi u zbrku. Djelo mi se vrlo svidjelo.

Osnovna misao: Dobro se uvijek ne vraća dobrim

Problemska pitanja: 1. )Sažeto ispričaj zbivanja.

2. )Plan uzbudljivih pustolovnih događaja u Liliputu.

3. )Stvarni i nestvarni događaji.

4. )Slikoviti ili uzbudljivi prizori



1. ) Čovjek po imenu Guliver brodskom nesrećom dolazi u Liliput, zemlju patuljaka. Tamo ga zarobljavaju i odvode u njihov grad. On uči njihov jezik i Liliputanci spremaju ugovor s pravilima kojih se Guliver mora pridržavati. Oslobađaju ga. Spašava ih od mnogih opasnosti. Odvodi brodove protivničkog naroda, spašava Liliputance od požara i pomaže u mnogim stvarima. Oni to njemu uzvraćaju tako da mu žele iskopati oči. On bježi u Blefuscu i tamo napravi brod i vrati se doma.

2. )1. Liliputanci zarobljavaju Gulivera

2. Sklapaju dogovor s njim

3. Oslobađaju ga

4. Otima narodu koji su u ratu s Liliputancima brodove

5. Spašava ih od požara

6. Urote se protiv njega

7. Bježi u Blefuscu

8. Odlazi doma

3. )Stvarni događaji i pojave

Požar
Brodolom
Rat


Nestvarni događaji i pojave


Liliputanci
Blefuščanci
Lik pravde
Назад на врх Go down
Погледај профил корисника http://sdmanija.forumotion.com

Guliverova putovanja - Put u Liliput Džonatan Svift

Погледај предходну тему Погледај следећу тему Назад на врх 
Страна 1 of 1

Permissions in this forum: Не можете одговорити на теме у овом форуму
 :: SKOLA :: lektire ukratko -
Free forum | Art, Culture and Leisures | Humour | © phpBB | Free forum support | Контакт | Report an abuse | Sosblogs.com