HomeHome  SDManija portalSDManija portal  CalendarCalendar  GalleryGallery  FAQ/УпутствоFAQ/Упутство  ТражиТражи  Листа члановаЛиста чланова  Корисничке групеКорисничке групе  Региструј сеРегиструј се  Приступи  
web counter
Тражи
 
 

Display results as :
 
Rechercher Advanced Search
Navigation
 Portal
 Индекс
 Листа чланова
 Профил
 FAQ/Упутство
 Тражи
Affiliates
free forum

December 2016
MonTueWedThuFriSatSun
   1234
567891011
12131415161718
19202122232425
262728293031 
CalendarCalendar
Oglasi

adhitz

 

ep o gilgamesu

Погледај предходну тему Погледај следећу тему Go down 
Аутор Порука
Admin
Admin
Admin


Број порука : 903
Points : 4638
Reputation : 94
Join date : 07.06.2009
Age : 26
Локација : Smederevo

ПорукаНаслов: ep o gilgamesu   16/6/2009, 21:17

sadrzaj
Ep o Gilgamesu


Jedno od najstarijih napisanih i sačuvanih književnih dela je sumersko – vavilonski ep, ep o Gilgamešu. Najstariji sumerski pisani spomenici potiču iz vremena oko 3500. godina p. n. e, a središta njihove kulture bili su gradovi Ur i Uruk. Ovaj ep je jako poznat, a smatra se da je sastavljen oko 1700. godine p. n. e. Smatra se, takođe, da je nastao mnogo ranije. Napisan je na 12 ploča (pevanja) i govori o kralju Gilgamešu, kralju grada Uruka.

Svi ti mitovi o bogovima bili su napisani u stihu, i zacijelo su se redovno govorili u svecanim prilikama. Jedan drugi mit, kojeg bi pravilnije bilo nazvati epom, usredotocuje se na djelovanje ljudskog junaka zvanog Gilgames. Njegove su pustolovine zapisane na 11 plocica sa dodatnim tekstom na dvanestoj. Prepisi su pronadjeni u rusevinama Asurbanipalove biblioteke u Ninivi te na mnogim drugim podrucjima na kojima su u staro doba postojale biblioteke. Gilgames je bio kralj grada Uruka, ali tesko je sa sigurnoscu reci u koje je vrijeme vladao. Spominje ga se u brojnim zapisima na zgradama, pa mora da je doista postojao, no u sluzbenim spisima vladara opisuje ga se kao "bozanskog Gilgamesa" koji je vladao 123 godina. Ocigledno je postao legendarnom licnoscu, nadljuskom, ali ne do kraja bozanskom.

"Njegove dvije trecine bile su bozanske, dok je jedna trecina bila ljudska" - tako se opisuje Gilgamesa na pocetku epa, gdje on dolazi u sukob sa Enkiduom, cudovistem koje su bogovi stvorili da bi provjerili Gilgamesovu moc u Uruku. Enkiduovo tijelo bijase pokriveno kudravom dlakom, kosa mu na glavi bila poput zenske, "uvojci mu bijahu poput zitnog polja". Pojava tog stvorenja izazvala je veliku pometnju u zemlji pa je Gilgames izasao da se sa njim bori.

Druga i treca plocica opisuju Gilgamesa kako izaziva nkidua kojega je nasao gdje se zabavlja sa bludnicom.

Uhvatili su se ukostac dograbivsi se poput bikova, Smirskali su dovratnike, zidovi su se tresli.

Ocigledno je medjutim, da nijedan nije pobijedio jer na trecoj plocici stoji: "Poljubili su se i sprijateljili."Potom su dva prijatelja posla u sumu sedrova u kojoj obitava div Humbaba, "koji zavija poput oluje, kojemu je oganj u ustima i izdise smrt". Potukli suHumbabu i pobjeda se, cini se svidjala bozici Istari jer na sestoj plocici ona poziva Gilgamesa da joj bude ljubavnikom i obecava mu brojna dobrocinstva. Prilicno zacudjujuce, junak je odbija i ukorava sa njezine nestalnosti.

"Kojeg si ljubavnika voljela zauvijek,

Koji ti se od tvojih pastira cijelo vrijeme svidjao?

Cak se i Tamuza, ljubavnika tvoje mladosti,

Oplakivalo svake godine po tvojoj naredbi."

Ljutita se Istar potuzi "svome ocu" Anuu i Antumi, "svojoj majci", te joj oni dozvolise da na Gilgamesa posalje "nebeskog bika". Uz Enkiduovu pomoc, Gilgames ga ubije.

Sedma plocica pocinje sa opisom Enkidua u zalosti nakon sto je u snu saznao da je Enilil odlucio kako on mora umrijeti. U svome jadu susretne bludnicu i proklinje je.

"Spavaces u pustinji,

Stajaces u sjeni zida,

Trn i kupina ranjavace ti noge,

Pijani i zedni udarat ce te po obrazima."

Zanimljivo je da slicnu kletvu izgovarala Ereshkigal eunuhu u "Istarinu silasku". Enkidua smiruje Samas, bog sunca, no on potom sanja o silasku u podzemni svijet koji je podrobno opisan kao i u "Istarinu silasku", a ima jos mnogo posve idneticnih recenica. kako koji dan prodje, Enkidu trpi sve vece boli i strah od smrti sve je veci. Osma plocica opisuje njegovu smrt i Gilgamesovu zalost.

Posljednji dio pripovijesti opisuje kako je i sam Gilgames pokusavao umaknuti smrti. najprije odlazi na "Planinu dusa", gdje susrece djevojku, "bozansku sluzbenicu", koja ga pita zasto junak koji je pobijedio Humbaba i zaklao bozanskg bika izgleda tako slab i star. On joj objasnjava da, poput svog prijatelja Enkidua, i sam mora umrijeti ukoliko mu Utnapistim ne razotkrije tajnu besmrtnosti koju posjeduje zahvaljujuci milosti bogova. On odlucuje da prijedje "more smrti" kako bi stigao u Utnapistimovo prebivaliste. Nakon sto je oborio "dva put po sezdeset stabala od sezdeset lakata svaki", koja su mu posluzila kao gradja za plosnat camac, uspjesno je presao preko opasnih voda i susreo se sa Utnapistimom. Gilgames ga upita kako je "usao u vijece bogova". Utnapistimov odgovor predstavlja pripovijest o potopu. Pripovijest je veoma duga kad ju je utnapistim dovrsio, Gilgames je vec spavao, sto pokazuje koliko je junak uistinu bio iznemogao. Kad se probudio, odluci pronaci tajnu biljku za koju mu je Utnapistim kazao da ce mu dati besmrtan zivot, a nalazi se na dnu mora.

On priveze tako kamenje za noge i ono ga povuce na dno mora.

Ugleda biljku i, iako je bila trnovita, uze je u ruku.

odreze spone kamenju i more ga izbaci natrag na obalu.

Tada Gilgames krenu natrag u Uruk, gdje je namjeravao pojesti biljku i "povratiti se u svoje mledenastvo". Ali se na putu zaustavi pokraj hladna izvora da se okupa. Zmija mu ukrade biljku, svukavsi kosuljicu dok je klizeci uzmicala. Tada Gilgames zaplace:

"Za koga sam prolijevao krv svog srca?

Nijedan dar nisam dobio za sebe,

Poklon sto sam ga dobio bio je namjenjen zmiji

I voda ce ga odnijeti dvadeset milaj odavde."

Taj pregled mezopotamske mitoloske knjizevnosti pokazuje koliko su izvori medjusobno povezani. Nije naprosto rijec o razlicitim mitovima kojima su zajednicki isti narativni motivi Cesto su im zajendicki isti poetski stihovi, ali to je prirodna posljedica bogate sumene predaje koja je morala postojati medju Semitma prije nego sto su Sumerani nastanili to podrucje, a mitovi su bili zapisani pod uticajem Sumerana.

Nadalje, to ukazuje na to kako su satre pripovijesti bile nasiroko rasprostranjene. Cesto nije moguce makar i priblizno povezati neki mit na temelju gragmenata nadjenih samo na jednom nalazistu; valja se posluziti sa mitovima iz drugih podrucja, iz Iraka, Sirije, Turske ili cak sa onima iz Egipta, kako bi se razjasnio neki tekst. Ponovno otkrice mezopotamske knjizevnosti, sa svojim paralelama u kasicnoj ili bibilijskoj knjizevnosti, pokazuje koliko je cvrsto bila utemeljena knjizevna traidcija Istoka tokom klasicnog razdoblja ranoistorijskog doba. Kada se klasicna Grcka javila kao prva medjunarodna sila ciji se civilizatoriski uticaj sirio po svijetu, mezopotamska knjizevnost, njeni pisari i biblioteke vec su svjetali barem 2000 godina.



1.Na prvoj ploci u kratkom u vodu kazuje se da je gilgames upoznao svacije znanje i djelo, da je mnogo putovao i mnogo video, stekao duboku mudrost, saznao sve vjeti iz vremena prije velikog potopa i dao da se sve to napise klinovima. U kratkom Gilgamesovom portretu naglaseni su njegova lepota i snaga, ali i njegova samovolja. Jadikovanje naroda, cuo je Anu, Bog neba, koji naredi boginji oblikovana Aruri da nacini junaka slicnog Gilgamesu koji ce ga savladati. Ona nacini od blata junaka dlakavog po cjelom tjelu, to je Enkidu. Ovaj je ziveo sa zivotinjama u stepi, i dolazeci na pojilo zatrpavao lovcima zamke. Lovci se pozale Gilgamesu a ovaj ih posavetova da povedu mladu zenu koja ce ga opciniti, odvojiti od stoke i odvesti u stepu. Kada zena isprica Enkiduu o Gilgamesu, velikom junaku, ovaj dodje u Uruk da ga izazove na borbu. Gradjani radosno docekuju Enkidua, nadajuci se oslobodjenu od Gilgamesovog terora. Gilgames je usnio san o sukobu sa nekim junakom, a majka mu tumaci san: taj junak ce postati njegov prijatelj i brat.


2.Na drugoj ploci opisuje se dvoboj Gilgamesa i Enkidua, Gilgamesova pobjeda, njihovo bratimljene. Gilgames poziva Enkidua da podju za pustolovinama i junackim djelima i da prvo ubiju Humbabu, cuvara Kedrove sume bogova koji je uvredio Samasa, boga Sunca i Gilgamesovog zastitnika.


3.Na trecoj ploci opisuje se Enkiduova ceznja za stepom. Enkidu napusta grad, i odlazi u stepu, i Gilgames tuguje za njim, tuguje i ceo Uruk. Gilgames odlazi u stepu nalazi Enkidua i uspjeva da ga nagovori da se vrati u Uruk. Enkidu pripovjeda Gilgamesu o svome snu: da ga je neka sila bacila u podzemlje, u svjet mrtvih, gdje je kraljica podzelja naredila da se Enkiduovo ime upise u glinu.


4.Cetvrta ploca opisuje kako je bog Samas naredio Gilgamesu da ubije Humbabu, cuvara Kedrove sume koji ga je uvredio. Oni dolaze do Kedrove sume i ubijaju cuvara. Enkidu je klonuo, hoce da se vrate, ali ga Gilgames nagovara da idu dalje i traze Humbabu.


5.Na petoj ploci opisuje se njihov dolazak u Kedrovu sumu, u potraga za Humbabom. Kada zanoce , Enkidu usni san, koji Gilgames protumaci kao dobar i sa radosnim znacenjem, U dvoboju savladaju Humbabu, Gilgames mu odsjece glavu, i stavi na koplje i donese u Uruk.


6.Sesta ploca pripovjeda kako je Gilgames obukao novo odjelo i zasijao u svojoj lepoti. Boginja ljubavi i plodnosti Istar baci oko na njega i poziva ga da joj bude muz. Gilgames odbija govoreci da donosi nesrecu svojim ljubavnicima. nju to razljuti i trazi od oca Anua da stvori carobnog bika koji ce ubiti Gilgamesa. Otac ispuni zeljum, ali Enkidu i Gilgames savladaju bika.


7.Na sedmoj ploci isprican je Enkiduov san koji Gilgames protumaci kao zlosutan.


8.Osma ploca opisuje Enkiduovu bolest i Gilgamesovo jadikovanje kroz koje obnavlja sve one dane koje je proveo sa prijateljem i djela koja su zajedni ucinili: ubili su Humbabu i carobnog bika, i oslobodili narod zla. Enkidu umire. Gilgames je sest dana i sest noci oplakivao Enkidua, sedmoga dana ga je sahranio, napustio Uruk, i krenuo u stepu, da tuguje za prijateljem. Bol za prijateljem dat je u snaznim slikama i upecatljivim detaljima. Gilgamesovi obrazi su bili blijedi i upali, lice pogruzeno, dusa ojadjena, stas pogrbljen. U dolinama trazi utjehu ali u njemu je nemir. Zavrsen je period Gilgamesovog sretnog zivota u kome je osjetio slast vlasti, ljepotu uspjeha, toplinu prijateljske ljubavi.


9.Pocetak devete ploce kazuje o mukama i namerama Gilgameesovim. Strah od smrti i misao o vjecnom zivotu odvode Gilgamesa na dugogodisnji put na kome osjeca strah i stalno moli Bogove da ga sacuvaju. Kad dolazi pred suncevu kapiju zaustavljaju se skorpioni. Moli ih da ga puste kako bi nasao zivot. Zadivljeni njegovom snagom, hrabroscu i upornoscu, oni ga pustaju da pronadje put. Dugo putuje kroz mracni klanac, dok stigne na svjetlost pred vrt bogova.


10.Deseta ploca opisuje Gilgamesov susret sa Siduri Sabitu. Kada dodje do Siduri Sabitu kazuje joj svoje patnje i kuda je krenuo. Ona ga odvraca. Jos jedan nagovjestaj uzaludnosti traganja i potvrda da je covjekova sudbina unapred odredjena te da se od smrti ne moze pobjeci. Ona mu savjetuje da jede i pije, da se veseli uz harfu, frulu i igru, da se raduje u narucju zene. Ova hedonisticka slika djeluje snazno u kontrastu sa predhodnom mracnom slikom ljudske sudbine, sto jos vise Gilgamesovom zivotu daje tezinu i sumornost.


11.Jedanaesta ploca sadrzi pricu o velikom potopu, koju Utnapistim kazuje Gilgamesu. Za razliku od Gilgamesa koji je stalno u pokretu, nemiran i stvoren da se bori Utnapistim se povukao u miran zivot kojim su ga bogovi nagradila. Iz prica o potopu karakteristicna su dva momenta: 1. o Utnapistinovoj sebicnosti 2. preplasenost bogova od potopa Kada Utnapistimu Ea, bog dubina, saopstava odluku bogova o potopu, i daje mu uputstva kako da spasi sebe i porodicu, sto je ovaj i uradio. Naprotiv kada dolazi do cudotvorne trave zeli da je podjeli svima, a ne da je sam pojede.


12.Dvanaesta ploca opisuje Gilgamesov nemir, sto nije nasao zivot. Trazi da mu dozvolu Enkiduov duh ne bi pitao za sudbinu mrtvih, sada kada je konacno shvatio da mu smrt dolazi kao neminovnost. Poslije mnogih neprijatelja Gilgames razgovara sa Enkiduovom sjenom i moli da mu objavi zakon zemlje koji je video kako bi saznao sudbinu mrtvih.

Kritički osvrt na djelo
Dva svijeta

Ep o Gilgamesu prikazuje dva svijeta:
1. svijet bogova
2. svijet ljudi;

Iako je u prvom planu prica o Gilgamesovom zivotu, djelovanju i preokupacijama, svjet bogova je nazaobilazan, nijedan korak Gilgames ne moze da ucini, a da na neki nacin ne zavisi od bogova. I sam Gilgames je je 2/3 bog, a 1/3 covjeka. Po onome bozanskom Gilgames nije popularan. Po onome ljudskom suprostavljanje smrti on je nesebican i plemenit, a njegovu plicnost krase mnoge pozitivne crte.

Gilgames je ljudskim djelom svoje licnosti nadvladao i potisnuo bozanski dio i narodni pjevac je slio u svog junaka sve ono sto je ljudsko i plemenito, i sto je izrazavalo ljudske teznje. Kao junak Gilgames je primjeran, jak, snaza, hrabar, divan. Najtipicnija njegova osobina je upornost. Privrzenost prijatelju, snazna ljubav, koja ga vezuje za njega i jos snaznija ljubav koja ga vezuje za njega otkrivaju jos jednu stranu njegove licnosti. Dinamizam i unutrasnji nemir vode Gilgamesa u niz akcija.

Gilgames je covjek patnje i bola. Njemu je sudjeno da pita i da dozivljava bol. Tokom cjele price, junaka sto je ostvario, Gilgames je covjek poraza. Otuda u ovom epu ima dosta sjete, patnje i bola.
Назад на врх Go down
Погледај профил корисника http://sdmanija.forumotion.com

ep o gilgamesu

Погледај предходну тему Погледај следећу тему Назад на врх 
Страна 1 of 1

Permissions in this forum: Не можете одговорити на теме у овом форуму
 :: SKOLA :: lektire ukratko -
Free forum | © phpBB | Free forum support | Контакт | Report an abuse | Sosblogs